Osnovna škola Bijaći

Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, katolički je blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. U Hrvatskoj je neradni dan. Njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i naglašava vjersku istinu da je Isus pravi Bog, ali i pravi čovjek.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima diljem Hrvatske, gdje se održavaju procesije oko crkve ili kroz središta gradova. U procesiji svećenik u pokaznici nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja.

Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakrament. Na njezinu zamolbu mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije.

Drugi važan događaj povezan je uz euharistijsko čudo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji, gdje je jedan svećenik lomeći posvećenu hostiju zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru. Nakon toga je papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu.

Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama.

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela Svete mise – pretvorbe kruha u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik ugledao u kaležu pravu svježu krv.