preskoči na sadržaj

Osnovna škola Bijaći

Login

"Dok ne cijenite sebe, nećete cijeniti ni svoje vrijeme. Dok ne cijenite svoje vrijeme, nećete ništa učiniti s njim."
M. Scott Peck
: Citati o vremenu

SafetyNet - Bitka za sigurnost

Eko - panoi

Eko panoi ožujak

 

Sve eko panoe možete pogledati klikom na OVDJE

PRVI SVJETSKI RAT

Globalnoj inicijativi Happy pridružili su se i učenici naše školi filmom izrađenim na satu informatike.

Film izradile Ana Guja i Sofija Ritta Bojčić

Anketa
Koliko vremena provodite na internetu dnevno








Raspored odvijanja nastava

JUTARNJA SMJENA

  1. 8.00 – 8.45  
  2. 8.50 – 9.35  
  3. 9.40 – 10.25

VELIKI ODMOR 10.25 – 10.45  

  1. 10.45 – 11.30  
  2. 11.35 – 12.20
  3. 12.25 – 13.10 

POSLIJEPODNEVNA SMJENA

  1. 14.00 – 14.45
  2. 14.50 – 15.35
  3. 15.40 – 16.25

VELIKI ODMOR 16.25 – 16.45

  1. 16.45 – 17.30
  2. 17.35 – 18.20
  3. 18.25 – 19.10
Radovi učenika

Školski list Kapljice

Kapljice 2022

Kapljice 2022

Kapljice 2022

Kapljice 2021

Kapljice 2019.

Kapljice 2018.

kapljice 2015/2016

Kliknite na naslovnicu da biste prelistali časopis

Vremenik II. polugodište 2018./.2019.

Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 6. 2011.

Ukupno: 718340
Ovaj mjesec: 3032
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Sveti Nikola
Autor: Administrator , 6. 12. 2013.

Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji je dobio ime po stricu biskupu u Miri. Nažalost, njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam...


Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire, i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti, bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga nazivamo i zaštitnikom djece.

U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

 

LEGENDA O SV. NIKOLI

Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende.

U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćer  da tako zaradi. One su se pomolile Bogu  da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja:

  • A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.
  • Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju