Osnovna škola Bijaći

Učenici Biološko-ekološke grupe  na simboličan su način obilježili  1. 12. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a izradom plakata s prigodnim tekstom i slikama na školskom panou u učionici biologije.

Na žalost, živimo u eri AIDS-a i na tu činjenicu trebamo osobito upzoravati našu djecu i mladež. AIDS je među nama već više od dvadeset i pet godina...

Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije 1988. godine, 1. prosinca proglašen je Svjetskim danom borbe protiv AIDS-a. ,(hrv. KOPNICA). Već 25 godina na taj se dan upozorava javnost na rizike i opasnosti od HIV/AIDS-a, ali i ističe potreba za većom solidarnosti sa zaraženima i oboljelima. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi više od 35 milijuna ljudi s HIV-om.

U Hrvatskoj su od prvog slučaja zaraze 1985. godine do sredine studenog ove godine registrirane ukupno 1102 osobe zaražene HIV-om, među kojima je od AIDS-a oboljelo njih 420. Na žalost, 176 osoba je do danas u Hrvatskoj umrlo od te bolesti.

Hrvatska je i dalje zemlja s niskim rizikom od HIV/AIDS-a, s 12 novootkrivenih osoba godišnje na milijun stanovnika. Pobol od AIDS-a je u stagnaciji, a smrtnost u laganom padu.

Godišnje se u Hrvatskoj otkrije oko 60 osoba s HIV infekcijom u čemu bilježimo lagani porast. No, do njega je dijelom došlo zbog otvaranja savjetovališta za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo i Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ u Zagrebu, gdje je testiranje prošlo više od 11 tisuća pacijenata.

Među oboljelima i dalje dominiraju muškarci (85%). Dominantni put prijenosa infekcije je spolni odnos dvaju muškaraca (56,1% HIV inficiranih). Rizik povećava veliki broj spolnih partnera, seksualni odnosi s nepoznatim osobama i onima koji naplaćuju seksualne usluge. Stalni partneri osoba pod povećanim rizikom i sami imaju veću vjerojatnost oboljenja (10,4% HIV inficiranih).

Među inficiranima i oboljelima su i intravenski korisnici droga (6,4% HIV inficiranih). Prema epidemiološkim istraživanjima u ovoj grupi je rizik od infekcije već dugi niz godina oko 1%, što je znatno više negoli u općoj populaciji, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama. Povoljnoj epidemiološkoj situaciji u ovoj skupini
pridonijele su mjere zdravstvenog odgoja, programi zamjene šprica i igala te ukupna preventivna djelatnost kroz Nacionalni program suzbijanja ovisnosti.

U Hrvatskoj nema novoinficiranih primalaca krvnih preparata, a u cijelom razdoblju praćenja HIV-a u Hrvatskoj samo su dvije osobe ovu infekciju dobile putem transfuzije krvi. Mjere zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode, uz nadzor nad krvi i krvnim preparatima te lijekovima, zaslužni su za iznimno nizak rizik od HIV infekcije u zdravstvenim ustanovama.

Od 1985. godine do danas ukupno je 13-ero djece HIV dobilo od svojih zaraženih majki. Taj je rizik dodatno smanjen s mogućnošću primjene preventivne terapije kod HIV pozitivnih trudnica.

Valja istaknuti kako bi se epidemiološka situacija s HIV/AIDS-om mogla značajno pogoršati ukoliko se ne bi provodile sve mjere Nacionalnog programa suzbijanja i sprečavanja HIV/AIDS-a. U provedbi tog programa danas sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici u zemlji kao i mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva te nevladine udruge.