Osnovna škola Bijaći

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se 1. prosinca različitim aktivnostima s ciljem educiranja i senzibiliziranja javnosti o pojavnosti HIV/AIDS-u, prevencije razvijanjem obrazovnih i preventivnih inicijativa, smanjivanja stigme i diskriminacije izražavanjem razumijevanja i potpore zaraženima i oboljelima kao i članovima njihove obitelji. Jedan od jednostavnih, ali snažnih načina protivljenja stigmama i predrasudama vezanim uz ovu bolest je nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a...

Crvena vrpca (Red Ribbon) - simbol borbe protiv AIDS-a

Nošenje vrpce zadire u američku tradiciju vezivanja tekstilnih vrpci oko drveta kao znak odašiljanja misli i potpore dragim udaljenim osobama. Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (New York 1953-2002). Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade Tony Award prilikom koje su svi kandidirani i nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na preminule.

AIDS - DEFINICIJA

[*]       Sindrom stečene imunodeficijencije (eng. Acquired Immunodeficiency Syndrome - AIDS) (hrv.  kopnica) je bolest čovjekovog imunološkog sustava. Osnovna osobina bolesti je teško oštećenje imunološkog sustava, tj. nemogućnost da se brani od štetnog djelovanja različitih bolesti.

Često se za sve HIV oboljele greškom smatra da svi imaju AIDS, no postoje slučajevi da HIV- pozitivne osobe požive i preko deset godina bez ikakvog znaka bolesti.

 Uzročnik HIV (Human Immunodeficiency Virus), je retrovirus koji napada specifične stanice obrane organizma koje direktno sudjeluju u imunološkoj reakciji protiv mnogih bolesti.

Na č i n  p r e n o š e nj a

spolnim putem

putem krvi (transfuzijom, korištenjem zajedničkih igala pri uzimanju droge)

s majke na dijete (u trudnoći preko posteljice, dojenjem)

Virus HIV-a se ne prenosi socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje,zajednički objed i sl.), putem insekata (npr. komaraca), slinom ili znojem jer je u takvim tekućinama količina virusa HIV-a nedovoljna da bi došlo do zaraze.

Virus HIV-a se ne prenosi sjedenjem u istoj prostoriji i razgovorom s bolesnikom.

Po j a v a   i  š i r e nj e   b o l e s t i

1981. – bolest prvi put otkrivena kod pet mladih homoseksualaca iz Los Angelesa. Nitko nije slutio da će ta bolest postati prava «kuga 20. stoljeća».

U početku je  smatrana bolešću homoseksualaca sve dok nisu počele obolijevati žene i djeca.

 1983. francuski onkolog Luc Montagnier izolirao je dotad nepoznat virus i prozvao ga retrovirusom HIV, a bolest SIDA. Retrovirusi sadrže RNA umjesto DNA.

 Do 1996. godine otprilike 22.6 milijuna ljudi bilo je HIV pozitivno, od toga 21.8 milijuna odraslih i oko 830 000 djece.

2005. godine u podsaharskoj Africi više od 26 milijuna ljudi živi s virusom. 2,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje uzrokovano je  bolestima vezanima uz kopnicu (SIDA, AIDS).

R a š i r e n o s t   H I V  i n f e k c i j e   i   A I D S-a   u  H r v a t s k o j

[*]       Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985.g. kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2014.g. evidentirano je ukupno 1.208 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega je 441 (37%) oboljelih od AIDS-a. U istom razdoblju umrlo je 212 osoba zaraženih HIV-om, od čega je 180 (85%) umrlo od AIDS-a (podaci Registra za HIV/AIDS) .
U 2014.g. pristigle su 92 prijave osoba oboljelih od HIV/AIDS-a, što je za 5 osoba više nego u prethodnoj 2013.g. (2013:87). Od 92 osobe zaražene HIV-om oboljelih od AIDS-a bilo je 22, što je za 4 više nego u 2013.g. (2013:18). Umrle su 4 osobe oboljele od AIDS-a, što je za 4 manje nego u 2013.g. (2013:8).

[*]       Od ukupnog broja svih slučajeva zaraze HIV-om, 86% (1042) su muškarci, a 14% (166) su žene (u svim dosada prijavljenim slučajevima HIV infekcije iz zemalja EU/EEA udio muškaraca iznosi 72%). U 2013.g. omjer muškaraca naspram žena među slučajevima zaraze HIV-om u Hrvatskoj bio je 9,6 ( drugo mjesto od trideset zemalja u ECDC izvještaju,  prosjek za EU/EEA iznosio je 3,3).
Od ukupnog broja HIV/AIDS slučajeva najveći broj zaraza HIV-om (53%) dijagnosticira se u dobnim skupinama 25-39 godina (u zemljama EU/EEA najveći broj HIV infekcija (33%) u 2013.g. dijagnosticirano je u dobnoj skupini 30-39).

[*]       Najveći broj oboljelih zarazio se nezaštićenim spolnim odnosom (88,3%). Najzastupljeniji su slučajevi homoseksualnog puta prijenosa (59,1%). Drugi najčešći put prijenosa je heteroseksualni put prijenosa (29,2%). Među slučajevima heteroseksualnog puta prijenosa, nešto više od dvije trećine (67,4%) slučajeva bilo je kod osoba s visoko rizičnim spolnim ponašanjima – veći broj i učestalo mijenjanje spolnih partnera/ica, kupovanje ili prodavanje seksualnih usluga, nezaštićeni spolni odnosi u zemljama s visokom učestalošću HIV-a, a oko jedna trećina (32,6%) među osobama koje su stalni partneri/ice osoba s HIV infekcijom. Udio zaraženih intravenskim uzimanjem droga iznosi 5,9 %. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1,2%, te primanje zaraženih krvnih preparata i oboljeli od hemofilije 1,4% od ukupnog broja registriranih slučajeva zaraze HIV-om. U 3,3% slučajeva nije bilo moguće saznati put prijenosa. (Slika 3).
Od 92 prijave HIV infekcije u 2014. godini, u njih 80 (87%) vjerojatni put prijenosa bio je homoseksualni odnos (u 2013:71 od 87), u 11 (12%) heteroseksualni odnos (u 2013:9 od 87), u jednom slučaju (1%) put prijenosa bio je od zaražene majke na dijete.

Slika 1. Broj prijava zaraze HIV-om, AIDS-a i smrti od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj po godinama, za razdoblje 1985-2014. godine

Slika 2. Dobna raspodjela HIV/AIDS slučajeva u vrijeme dijagnosticiranja HIV infekcije u Hrvatskoj u razdoblju 1985.-2014. godine

Slika 3. Distribucija zaraženih HIV-om (1985-2014.) prema vjerojatnom putu prijenosa infekcije (N= 1208)