Osnovna škola Bijaći

Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju.

Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti.

Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Bioraznolikost je ukupna raznolikost svog života na Zemlji, ukupna raznolikost staništa, populacija i gena. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikog ekosustava u kojem svatko ima svoju ulogu. Mnoge vrste nisu još niti poznate, kao niti uloga mnogih poznatih vrsta. Stoga poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote. Očuvanje bioraznolikosti jedan je od uvjeta za uspostavu održivog razvoja.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi četiri biogeografske regije te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta, procjenjuje se da ih je od 50 do 100 tisuća, iako je broj poznatih vrsta oko 38 tisuća. Za zemlju relativno male površine to je značajan broj. Osim toga u Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija.

U Hrvatskoj se nalazi značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, očuvana područja, za njih karakterističnih staništa. Prostrane planinske šume bukve i jele stanište su većih populacija triju velikih zvijeri na području Hrvatske – medvjeda, vuka i risa. Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš. Osim toga, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Jedan od temeljnih mehanizama za zaštitu tog prirodnog bogatstva u Europi je europska ekološka mreža Natura 2000, a ulaskom Hrvatske u EU njenim dijelom postati će gotovo 37% kopnenog teritorija Hrvatske.

Na satovima prirode u 6. razredu obrađuje se tema biološke raznolikosti, pa smo odlučili kroz obradu tih tema napraviti korelaciju s predmetom informatike gdje su učenici pomoću računala izradili prezentacije koje možete pogledati ispod.