Osnovna škola Bijaći

Dana 27. siječnja 1945. godine, oslobođeno je oko 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau (poljski Oświęcumu). U siječnju 2000. godine, četrdeset jedna vlada potpisala je Deklaraciju Međunarodnog foruma o holokaustu u Stockholmu, utvrđujući da je "Holokaust (Shoah) temeljito osporio osnove civilizacije... 

Republika Hrvatska jedna je od država utemeljiteljica Dana sjećanja koji se u našoj Domovini obilježava 27. siječnja kao Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločina protiv čovječnosti. 

Što je holokaust?

Riječ holokaust (grč. olokauston = potpuno spaljen, žrtva vatre), označavala je žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika kod starih Grka i Rimljana, pri kojoj se obično spaljivala cijela žrtvena životinja. Suvremeno značenje označava genocid - sustavno i organizirano proganjanje i istrjebljenje Židova koje su počinili Treći Reich (nacistička Njemačka) i njegovi saveznici od 1933. do 1945. godine. Nacisti, koji su na vlast došli u siječnju 1933. godine, vjerovali su u to da su Nijemci rasno superiorni a da su Židovi skupina nedostojna života. Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Procjenjuje se da je u njemu ubijeno oko šest milijuna Židova (trećina svih Židova u svijetu).  U istočnoj i srednjoj Europi su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio otići u SAD i Palestinu gdje je stvorena židovska nacionalna država Izrael.

Za vrijeme holokausta, nacisti su genocid vršili i nad drugim podređenim skupinama. Tako se procjenjuje da je stradalo između 220.000 i 800.000 Roma (između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi). Datum konačne likvidacije zatvorenika u tzv. "romskom logoru" u Auschwitz-Birkenau 2. kolovoza 1944. godine obilježava se kao Dan sjećanja na romske žrtve holokausta.

I ove godine učenici naše škole su se prisjetili važnih činjenica vezanih uz holokaust. Učenici osmih razreda unutar nastave povijesti obrađuju temu genocida tijekom Drugog svjetskog rata gdje se posebna pažnja posvećuje holokaustu. Boljem upoznavanju teme pridonosi i gledanje te analiza dokumentarnog filma s temom holokausta. Na satovima razrednih odjela s učenicima se razgovaralo o problematici holokausta a u predvorju škole postavljen je pano kao podsjetnik na Dan sjećanja. 

U okviru Dana sjećanja na žrtve holokausta, odgojno-obrazovni ishodi za učenike i učitelje su:

• poistovjećivanje sa žrtvama i očuvanje uspomena na njih,

• isticanje važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, spasitelje i osloboditelje,

• prepoznavanje da je Holokaust bio gubitak za civilizaciju kao cjelinu kao i za države koje su bile neposredno uključene,

• stjecanje boljeg razumijevanja povijesti,

• podizanje svijesti o lokalnom, regionalnom i nacionalnom naslijeđu,

• podizanje svijesti o opasnosti od radikalnih, ekstremističkih pokreta i totalitarnih režima,

• podizanje svijesti o suvremenim oblicima anti-semitizma, ksenofobije i svim oblicima mržnje,

• ukazivanje na druge genocide,

• promidžba poštivanja ljudskih prava, naročito manjina,

• poticanje kritičkog mišljenja i intelektualne znatiželje i

• njegovanje osobne odgovornosti kao demokratskih građana.