Osnovna škola Bijaći

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se 1. prosinca različitim aktivnostima s ciljem educiranja i senzibiliziranja javnosti o pojavnosti HIV/AIDS-u, prevencije razvijanjem obrazovnih i preventivnih inicijativa, smanjivanja stigme i diskriminacije izražavanjem razumijevanja i potpore zaraženima i oboljelima kao i članovima njihove obitelji. Jedan od jednostavnih, ali snažnih načina protivljenja stigmama i predrasudama vezanim uz ovu bolest je nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a....

Crvena vrpca (Red Ribbon) - simbol borbe protiv AIDS-a

Nošenje vrpce zadire u američku tradiciju vezivanja tekstilnih vrpci oko drveta kao znak odašiljanja misli i potpore dragim udaljenim osobama. Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (New York 1953-2002). Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade Tony Award prilikom koje su svi kandidirani i nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na preminule.

AIDS – definicija i način prenošenja

Sindrom stečene imunodeficijencije (eng. Acquired Immunodeficiency Syndrome - AIDS) (hrv.  kopnica) je bolest čovjekovog imunološkog sustava. Osnovna osobina bolesti je teško oštećenje imunološkog sustava, tj. nemogućnost da se brani od štetnog djelovanja različitih bolesti. Uzročnik HIV (Human Immunodeficiency Virus), je retrovirus koji napada specifične stanice obrane organizma koje direktno sudjeluju u imunološkoj reakciji protiv mnogih bolesti. Često se za sve HIV oboljele greškom smatra da svi imaju AIDS, no postoje slučajevi da HIV- pozitivne osobe požive i preko deset godina bez ikakvog znaka bolesti.

Virus se prenosi spolnim putem, putem krvi (transfuzijom, korištenjem zajedničkih igala pri uzimanju droge), vertikalnim putem - s majke na dijete (u trudnoći preko posteljice, dojenjem).  Virus HIV-a se ne prenosi socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje, boravljenje u istoj prostoriji i razgovor s bolesnikom, zajednički objed i sl.), putem insekata (npr. komaraca), slinom ili znojem jer je u takvim tekućinama količina virusa HIV-a nedovoljna da bi došlo do zaraze.

R a š i r e n o s t   H I V  i n f e k c i j e   i   A I D S-a   u  H r v a t s k o j

Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2017. godine je zabilježeno ukupno 1540 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 500 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od HIV-a odnosno AIDS-a umrlo 265 osoba.

Posljednjih pet godina se u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi 100  novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om. Stopa od 2 slučaja na100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (6/100.000 je prosjek za zemlje EU/EEA u 2016. godini).

Novi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj pokazuju blagi trend porasta pojavnosti do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a) što dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije preventivnim aktivnostima testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici). Broj  oboljelih i umrlih od AIDS-a ima stabilan trend ili pad pojavnosti, zahvaljujući  dostupnošću antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene s HIV-om (Slika 1. i 2.).

Slika 1. Broj prijava zaraze HIV-om, AIDS-a i smrti od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj po godinama, za razdoblje 1985. – 2017. godine.