Osnovna škola Bijaći

Operacija Oluja se s pravom smatra jednim od simbola Domovinskog rata te je nesumnjivo najpoznatija operacija Hrvatske vojske koja je simbolički označila i kraj rata. Ove godine obilježava se njenih 20 godina te se i naša škola prigodnim člankom i panoom koji će biti postavljen u atriju škole uključuje u program obilježavanja...

Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske Oluja trajala je od 4. do 8. kolovoza 1995. godine. No, ozbiljnije pripreme za provedbu akcije počele su još krajem lipnja. Temeljna zamisao operacije bio je istodobni napad na zapadni dio Republike Srpske Krajine uz obranu na području Slavonije i južne Dalmacije.

U operaciji su sudjelovala sva zborna područja osim Zbornog područja Osijek i Južnog bojišta koji su provodili obrambeni dio operacije. Sudjelovalo je pet gardijskih brigada HV-a, jedan gardijski zdrug, jedna gardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 17 brigada HV-a, 4 središnjice za elektronsko djelovanje, dijelovi topničko-raketne brigade, dijelovi protuoklopne topničko raketne brigade, dijelovi inženjerijske brigade, topništvo za potporu i protuoklopnu borbu iz samostalnih divizijuna, pukovnija veze, cijelo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Protuzračna obrana, dijelovi Hrvatske ratne mornarice i 2500 pripadnika specijalnih postrojbi MUP-a RH, ukupno 127 000 ljudi.

Gubici su bili: 196 poginulih, 1100 ranjenih (teže 572 i lakše 528), 3 zarobljena, 15 nestalih. Akcijom je oslobođeno 10.400 km² ili 18,4% ukupne površine Republike Hrvatske.

Vojna sila pobunjenih Srba procijenjena je na oko 40 tisuća ljudi. Odnos u živoj sili bio je 3:1 u korist HV-a. U teškom naoružanju (topništvo i oklopništvo) odnos je bio izjednačen ili je čak bio u korist srpskih snaga. Takav odnos snaga pretpostavljao je zahtjevnu zadaću pred HV, pod pretpostavkom da srpska strana pruži žestok i dugotrajan otpor.

Hrvatski napad pobunjene Srbe nije iznenadio. Ratno stanje na cjelokupnom području Republike Srpske Krajine proglašeno je još 28. srpnja 1995. Već tada su bilježeni slučajevi iseljavanja stanovništva s okupiranih područja prema Srbiji.

U 5 sati ujutro, 4. kolovoza, glavnina HV-a uz pomoć specijalnih snaga MUP-a krenula je u napad. U prvim satima nakon napada predsjednik RH, dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti. Pripadnike srpske paravojske pozvao je da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Uloga Zbornog područja Split u operaciji imala je dvije specifičnosti. Prvo, provedena je pod imenom Kozjak 95, a ne Oluja. Drugo, snage su bile podijeljene na četiri operativne skupine koje su nosile imena prema pravcima napada, odnosno mjestima s kojih su počele operaciju: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. U akciji su sudjelovale 4. i 7. gardijska brigada kao najjače snage zbornog područja.

Tijekom prvog dana operacije snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa vojske Krajine na svim pravcima napada i ovladale crtom u dubini od 4 km od polaznih položaja. Snage MUP-a na Velebitu zauzele su dominantne kote Tulove grede i Mali Alan. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje Knina. U nastavku operacije, 5. kolovoza prijepodne, postignut je najveći uspjeh operacije, 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade oslobodila Knin.

Operacija Oluja ima neprikosnovenu važnost u Domovinskom ratu jer je njome oslobođena većina teritorija Hrvatske te su stvorene pretpostavke za kraj rata i početak života u miru u svim dijelovima lijepe naše.

KRONOLOGIJA:

4. kolovoza 1995. – počela Oluja

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija Oluja. Hrvatske snage krenule su u prodor iz 30 pravaca ovladavajući golemim prostorom i dovodeći neprijatelja u poluokruženje ili okruženje. Već prvoga dana izvedeno je 80 posto svih planiranih borbenih zadaća. U poslijepodnevnim satima oslobođen je Sveti Rok.

5. kolovoza 1995. – oslobođen Knin

Hrvatske snage su tijekom jutra ušle u Knin. Već drugog dana operacije na kninskoj tvrđavi zavijorila se hrvatska zastava, koju su zajednički podigli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade. Oslobođeni su Gračac i Lovinac, zračna luka Udbina, Lički Osik, Obrovac, Benkovac, Drniš, Škabrnja, Kijevo, Vrlika, Karin, Zemunik Gornji, Plaški, Saborsko, Lička Jesenica, Rakovica…

6. kolovoza 1995. – spajanje HV-a i 5. korpusa Armije BiH

U jutarnjim satima oslobođeni su Petrinja, Plitvice i Plitvička jezera. Tijekom dana oslobođena je Hrvatska Kostajnica, Glina, a u državnopravni poredak RH vraćeni su i Korenica i Slunj. Oko 15 sati na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH. Hrvatska vojska izbila je na svoje međunarodno priznate na granice.

7. kolovoza 1995. – sve veće borbene operacije uspješno završene

Oslobođeni su Cetingrad, Gornji i Donji Lapac, Veljun, Krnjak, Vojnić, Topusko, Turanj, Gornji i Donji Lapac.

8. kolovoza 1995. – završetak Oluje

Pokraj Topuskog oko 14 sati provedena je predaja 21. kordunskog korpusa. To je, ujedno, označilo i kraj operacije Oluja.