Osnovna škola Bijaći

Dana 27. siječnja 1945. godine, sovjetska Crvena armija oslobodila je oko 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau (poljski Oświęcumu). U siječnju 2000. godine, četrdeset jedna vlada potpisala je Deklaraciju Međunarodnog foruma o holokaustu u Stockholmu, utvrđujući da je "Holokaust (Shoah) temeljito osporio osnove civilizacije...

Do tada nezabilježen karakter holokausta će uvijek zadržati univerzalno značenje. Nakon više od pola stoljeća, to ostaje događaj vremenski dovoljno blizu da preživjeli još uvijek mogu svjedočiti o strahotama koje su progutale židovski narod. Strašna patnja mnogo milijuna drugih žrtava nacista ostavila je neizbrisiv ožiljak po cijeloj Europi. [...] Dijelimo obvezu sjećanja na žrtve Holokausta i časti onih koji su se tome usprotivili. Potičemo odgovarajuće oblike sjećanja na Holokaust u našim zemljama, uključujući Dan sjećanja na holokaust, jednom godišnje." Republika Hrvatska jedna je od država utemeljiteljica Dana sjećanja koji se u našoj Domovini obilježava 27. siječnja kao Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločina protiv čovječnosti. 

Što je holokaust?

Riječ holokaust je grčkog podrijetla (olokauston = potpuno spaljen, žrtva vatre). Izvorno značenje jest žrtva paljenica bogovima ili dušama pokojnika kod starih Grka i Rimljana, pri kojoj se obično spaljivala cijela žrtvena životinja.

Suvremeno značenje temelji se na tome da je holokaust naziv za genocid - sustavno i organizirano proganjanje i istrjebljenje Židova koje su počinili Treći Reich (nacistička Njemačka) i njegovi saveznici od 1933. do 1945. godine. Nacisti, koji su na vlast došli u siječnju 1933. godine, vjerovali su u to da su Nijemci rasno superiorni a da su Židovi osuđeni na život nedostojan života. Za vrijeme holokausta, nacisti su također ciljali na druge skupine zbog rasne podređenosti: Rome, invalide, i neke od slavenskih naroda.  

Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Procjenjuje se da je u njemu ubijeno oko šest milijuna Židova (trećina svih Židova u svijetu).  U istočnoj i srednjoj Europi su židovske zajednice prestale postojati.  Najveći dio preživjelih je odlučio otići u SAD i Palestinu gdje je stvorena židovska nacionalna država Izrael.

Romi su druga skupina koja je bila na udaru genocida. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti a brojke se kreću između 220.000 i 800.000 (između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi). Datum konačne likvidacije zatvorenika u tzv. "romskom logoru" u Auschwitz-Birkenau 2. kolovoza 1944. godine obilježava se kao Dan sjećanja na romske žrtve holokausta.

I ove godine učenici naše škole su se prisjetili važnih činjenica vezanih uz holokaust, a  izrađen je i pano kao podsjetnik. Tema holokausta je približena djeci kroz gledanje na njega kroz „dječje oči“. U tom pogledu neizostavna nam je bila djevojčica Ana Frank i njezin Dnevnik. Učenicima je ponuđen i popis literature s tematikom Holokausta.

U okviru Dana sjećanja na žrtve holokausta, odgojno-obrazovni ishodi za učenike i učitelje su:

• poistovjećivanje sa žrtvama i očuvanje uspomena na njih,

• isticanje važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, spasitelje i osloboditelje,

• prepoznavanje da je Holokaust bio gubitak za civilizaciju kao cjelinu kao i za države koje su bile neposredno uključene,

• stjecanje boljeg razumijevanja povijesti,

• podizanje svijesti o lokalnom, regionalnom i nacionalnom naslijeđu,

• podizanje svijesti o opasnosti od radikalnih, ekstremističkih pokreta i totalitarnih režima,

• podizanje svijesti o suvremenim oblicima anti-semitizma, ksenofobije i svim oblicima mržnje,

• ukazivanje na druge genocide,

• promidžba poštivanja ljudskih prava, naročito manjina,

• poticanje kritičkog mišljenja i intelektualne znatiželje i

• njegovanje osobne odgovornosti kao demokratskih građana.