Osnovna škola Bijaći

Dan planeta Zemlje (eng. Earth Day) obilježava se 22. travnja u više od 150 zemalja diljem svijeta.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. g., u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje...

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedi¬njenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje.

Dan planeta Zemlje 2016. - posvećen šumama

Obilježavanje ovog dana je i povod da saznate nešto o šumama…

Kako je to bilo nekad?

Šuma je nekad prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom. Nekad je Europa od dalekog sjevera Arktičkog kruga pa gotovo do Mediterana bila obrasla šumom, a u Aziji se šuma protezala od tundre do vrućih pustinja. Ove drevne šume bile su isprekidane otvorenim područjima na kojim se šuma nije mogla razviti. Danas je drevna šuma uglavnom nestala. Rušila se zbog drvene građe i materijala za potpalu ili kako bi se napravio prostor za obradive površine. Većina danas preostalih šuma naknadno je zasađena, ali ipak postoje dragocjene prašume u kojima stabla nisu zasadili ljudi.

Današnje šume

Danas su najveće šume na svijetu četinjačke šume koje se prostiru na dalekom sjeveru Skandinavije i Kanade, pa sve do poluotoka Tajmir u Sibiru, gdje zima traje i do 8 mjeseci.

Ove guste sjeverne šume čine uglavnom četinjače, poput smreka, borova i ariša tj. drveće koje dobro podnosi hladnoću. Većina četinjača ima uvijek zelene listove koji nalikuju iglicama i dovoljno su čvrsti da izdrže i najhladniju zimu.

Na dugom putu prema jugu četinjače uglavnom zamijeni bjelogorično drveće te tako počinju prevladavati vrste širokih tankih listova poput hrasta, javora ili bukve. Za uspješan rast one trebaju puno više toplih dana od četinjača pa u Europi uglavnom rastu južno od Baltičkog mora. Široka površina njihovih listova pokazuje da u zrak ispuštaju mnogo vode te tijekom najhladnije zime kad je voda pretvorena u led, mnogo bjelogorično drveće odbacuje lišće preživljavajući zimu u hibernaciji čuvajući energiju u korijenu pod zemljom. Drveća koje odbacuje lišće u jesen nazivamo listopadnim, ali sve bjelogorično drveće nije listopadno. Napr. božikovina zadržava listove cijele godine.

Žarke boje ptica u letu, krikovi majmuna, zujanje kukaca uobičajeni su prizor u tropskim kišnim šumama. Te šume su stanište najmanje polovici postojećih biljnih i životinjskih vrsta, a rastu blizu ekvatora, gdje je toplo i vlažno cijele godine. Drveće kišnih šuma je, budući da nema godišnjih doba, uvijek zeleno. Najveća tropska šuma je Amazonska kišna šuma Južne Amerike koja je dvostruko veća od Indije. U Amazoni nalazimo gotovo polovicu gotovo svih živih ptičjih vrsta Među mnogim životinjskim vrstama ovdje nalazimo ljenjivce, jaguare, tapire, zmije i bezbroj kukaca.

Hrvatske šume

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine RH. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom.

Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod Europskih poznavaoca šuma kada posjete hrvatske šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.

Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva.

Dan planeta Zemlje 2016. – Biološko ekološka grupa OŠ Bijaći

    U OŠ Bijaći  22. travnja obilježen je postavljanjem prgodnog plakata u učionici biologije kojeg su izradile učenice 8.b razreda Antonia Dujmov i Lorena B.Tišma.

Učenici 8.d razeda, tijekom popodneva, sudjelovali su u akciji proljetnog čišćenja vrta. Okopavali su zemljane bazene, uklanjali korovne biljke oko sadnica, grabljali suhe ostatke biljaka, zalijevali, čistili školsko dvorište... Akcija koja je danas započela početak je velike tradicionalne akcije uređenja vrta OŠ Bijaći, a koja će se provoditi tijekom narednih mjesec dana. Obuhvatit će čišćenje okolša, planiranje i pripremanje  zemljanih površina za sadnju sezonskog cvijeća, ukrasnih grmova, stablašica....

Vrlo je važno za učenike da, osim u ekološkom i estetskom aspektu, formiranje i uređenje vrta doprinosi i u postizanju određenih vještina i znanja u poznavanju sadnica, vremenu sadnje, načinu njegovanja i održavanja. Stoga se neki od učitelja sa svojim učenicima posvećuju podizanju malih poljoprivrednih gredica kako bi učenike educirali i postigli određena znanja i u tom obliku rada u vrtu.